Hrvatska obilježila 24. obljetnicu Oluje

Hrvatska obilježila 24. obljetnicu Oluje

05.08.2019.- Knin

Na današnji dan prije 24 godine hrvatske vojne i redarstvene snage oslobile su gotovo petinu okupiranog područja Republike Hrvatske.

Izvođenjem hrvatske himne počeo je program na kninskoj tvrđavi. Uz zvonjavu crkvenih zvona podignuta je zastava Republike Hrvatske.

Na Kninskoj tvrđavi pročitana je i povjesnica VRO Oluja te imena 238 poginulih pripadnika Hrvatskih snaga i dvoje nestalih u oslobodilačkoj VRO Oluja, Nastupila je i Klapa Hrvatske ratne mornarice (HRM) Sv. Juraj.

U zračnom programu iznad Kninske tvrđave sudjelovala su mimoletom  borbeni zrakoplovi  Rvatskog ratnog zrakoplovstva. Akro grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) Krila Oluje  je iznad Kninkse tvrđave izvela je svoj program. Tijekom svečanosti na Kninskoj tvrđavi ispaljena su i 24 počasna plotuna u spomen na 24 obljetnicu VRO Oluja.

Po završetku programa na Kninskoj tvrđavi nazočni su se mimohodom uputili prema crkvi Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta gdje će biti služena sveta misa za Domovinu. Misu je predvodio zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

 oluja2

U oslobodilačkoj akciji "Oluji" prije 24 godine  hrvatske vojne i redarstvene snage  su u 84 sata oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike Hrvatske.

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" počela je 4. kolovoza 1995.,  u kojoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora   oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušakobjavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

 oluja3

Svaki put kad sam ovdje, u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu, prolaze me trnci, jer znam da je ovdje na današnji dan prije 24 godine uz krvave žrtve i nesebično davanje naših branitelja, liječnika, medicinskih sestara otvorena nova stranica povijesti našeg naroda, rekla je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u svom govoru u Kninu.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u ponedjeljak je prilikom proslave obljetnice Oluje poručio kako danas "s osjećajem zajedništva, ponosa, i sreće slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda.

"Danas s osjećajem zajedništva, ponosa, i sreće slavimo povijesni uspjeh hrvatskog naroda, u zajedničkom činu oslobađanja hrvatskih teritorija  okupiranih od srpskog agresora i Domovinski rat u cjelini", poručio je Jandroković na na središnjem obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluje.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u Kninu da je Oluja bila trenutak koji je preokrenuo hrvatsku povijest te je poručio građanima da probude samopouzdanje kojim smo tada savladali prepreke te da s optimizmom gledaju na budućnost.

Plenković je u govoru istaknuo da sve države svijeta slave posebne dane u svojoj povijesti kojima slave svoje najveće pobjede jer su na njima sazdali i narodno zajedništvo i nacionalni identitet i svoju državnosti.

Istaknuo je da je trenutak koji je nedvojbeno preokrenuo hrvatsku povijest bio 5. kolovoza 1995. i Oluja.

"Pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana oslobodili smo petinu do tada okupiranog teritorija i svijetu poručili da hrvatski narod sam odlučuje o svojoj sudbini. Hrvatski stijeg na vrhu kninske tvrđave svijetu je odvažno poručio - prvo, da kolijevka države, drevni Knin, prijestolnica kralja Zvonimira i Petra Svačića zauvijek ostaje hrvatski. I drugo, da je time konačno snagom tek izgrađene hrvatske vojske završeno povijesno djelo stvaranja neovisne i suverene hrvatske države", kazao je Plenković.

 oluja1

Kategorije

Novije